Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu razgovarao je telefonom sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija (UN) Antoniom Guterešom.
Ruske novinske agencije izvestile su da je Šojgu prihvatio Guterešov zahtev da Rusija pospeši saradnju sa UN u rešavanju humanitarnih pitanja u Ukrajini, javio je Rojters.
U izveštajima se navodi da je Šojgu ponovio argument Rusije da je bila u obavezi da sprovede, kako je naznačeno, specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, jer je vlada u Kijevu navodno sprovodila genocid nad građanima naseljenim na jugoistoku zemlje, dok je Zapad isporučivao oružje Ukrajini.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg sastali su se u Briselu i ohrabrili NATO saveznike i partnere da Ukrajini obezbede opremu zbbog ruske invazije, saopšteno je iz Stejt departmenta.
"Ohrabrili su NATO saveznike i partnere da nastave da odgovaraju na zahteve Ukrajine da joj se dostave zalihe i oprema da bi se branila od ruske agresije bez povoda", navodi se u saopštenju.
Blinken se takođe sastao sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom.
Članica gornjeg doma ruskog parlamenta Ljudmila Narusova je tokom sednice u petak govorila o, kako je navela, teškim gubicima koje su neke ruske vojne jedinice pretrpele tokom borbi u Ukrajini, prenosi AP.
Narusova je navela da zna za jednu jedinicu u kojoj je trebalo da bude 100 vojnika, ali je "samo četvoro ostalo živo", kada je povučena.
Narusova je udovica Analotija Sobčaka, bivšeg političkog mentora ruskog predsednika Vladimira Putina. Tokom izlaganja, nije iznela dokaze za svoje tvrdnje, navodeći da je Ministarstvo odbrane odbilo njen zahtev da potvrdi broj žrtava.
Rusija je u sredu saopštila da je 498 ruskih vojnika ubijeno u Ukrajini, ali od tada nije iznosila nove cifre. Ukrajina tvrdi da je broj ruskih žrtava mnogo veći.
Londonska policija saopštila je da njen tim za ratne zločine pomaže u prikupljanju dokaza za istragu o ruskoj invaziji na Ukrajinu koju vodi Međunarodni krivični sud.
Najveća policijska snaga u Britaniji apelovala je na građane da se jave ako imaju "direktne dokaze o ratnim zločinima u Ukrajini", počinjene od 21. novembra 2013. godine do danas.
Datum 21. novembar 2013. označava početak protesta protiv proruske vlade u Ukrajini i za bliže odnose sa Evropom. Rusija je godinu kasnije anektirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine. Prošle nedelje, ruske trupe izvršile su invaziju na Ukrajinu.
Šef komanda londonske policije za anti-terorističke operacije, koja obuhvata Tim za ratne zločine, Ričard Smit rekao je da dokazi mogu da obuhvataju "direktne poruke, fotografije ili video snimke koji su prijateljima ili rođacima u Britaniji poslati iz Ukrajine".
"Ili to može da bude neko ko je prethodno boravio u Ukrajini i možda bio svedok ili žrtva ratnog zločina, nakon čega je došao u Britaniju", naveo je Smit.