Ministri inostranih poslova zemalja članica G7 saopštili su u petak da su "duboko zabrinuti" zbog humanitarnih posledica "stalnih ruskih napada" na civilno stanovništvo u Ukrajini i dodali da će osigurati da odgovaraju oni koji su počinili ratne zločine.
"Ponovo naglašavamo da su nasumični napadi zabranjeni međunarodnim humanitarnim pravom. Pobrinućemo se da odgovaraju oni koji su počinili ratne zločine, uključujući i proizvoljnu upotrebu oružja protiv civila", navodi se u zajedničkom saopštenju G7 koje je objavio američki Stejt department.
Rusko regulatorno telo za medije blokiralo je platforme kompanije Meta, vlasnika Fejsbuka, u odgovoru na, kako je navelo, ograničenja uvedena ruskim medijima.
Roskomnadzor je naveo da postoji 26 slučajeva diskriminacije protiv ruskih medija od strane Fejsbuka, od oktobra 2020. godine, te da je ograničen pristup državnim kanalima kao što su Raša tudej (RT) i novinska agencija RIA.
Direktor Mete za globalne poslove Nik Kleg saopštio je da će ta kompanija nastaviti da radi sve što može da povrati svoje usluge u Rusiji.
"Milioni prosečnih Rusa uskoro će biti odsečeni od pouzdanih informacija, lišeni svojih svakodnevnih načina povezivanja sa porodicom i prijateljima i sprečeni da govore", naveo je Kleg u saopštenju objavljenom na Tviteru.
Generalni direktor Međunarodne agencija za atomsku energiju (IAEA) Rafael Marijano Grosi rekao je da je "projektil" pogodio zgradu pored bloka od šest reaktora u najvećoj ukrajinskoj nuklearnoj elektrani, da je izazvao požar, ali da nije zaustavio funkcionisanje nuklearke, mada je naglasio da nije normalno to što vojne snage kontrolišu objekat.
Grosi je na vanrednoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija rekao da je Rusija pre nekoliko dana informisala IAEA da njene vojne snage planiraju da zauzmu elektranu Zaporožje u jugoistočnom gradu Enarhodaru, nakon što su prošle nedelje osvojile Černobil, gde se dogodila najgora svetska nuklearna katastrofa.
Grosi je rekao rekao da su ruske trupe, koje su napredovale ka kompleksu nuklearne elektrane, "naišle na otpor" i da su "neke grupe civila napale pristup elektrani", Dodao je da je IAEA u ratnim jutarnjim satima "obaveštena da je projektil pogodio zgradu pored reaktora", ali nije naveo ko je ispalio projektil.
Naglasio je da su ukrajinska nuklearna postrojenja i objekti važni - četiri velika postrojenja i 15 reaktora i povezanih objekata, uz Černobil gde velika metalna kupola pokriva uništeni reaktor.
Ukrajinski ambasador pri UN Sergej Kislica je na sednici optužio Rusiju da laže o zauzimanju Zaporožja i upozorio da će hiljade ljudi koji žive u okolini nuklearne elektrane biti u opasnosti ako se funkcionisanje nuklearke poremeti.
"Hiljade ljudi, među kojima su civili, koji trenutno ne mogu da se evakuišu iz oblasti blizu elektrane zbog raketiranja i borbi, biće pogođeni", upozorio je Kislica.
Članice Evropske unije najavile su nove finansijske kaznene mere protiv Rusije, nakon što su nekim ruskim bankama onemogućile pristup platnom sistemu SWIFT, ograničile trgovinu sa Moskvom i sankcionisale ruske zvaničnike i oligarhe.
Evropski zvaničnici naveli su da EU razmatra da se Rusiji ograniči pristup Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), prenosi agencija Rojters.
"Ovo je Putinov rat i samo on može da ga okonča. Ako neko očekuje da sankcije mogu sutra da zaustave rat, onda ne zna o čemu govori", rekao je visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelj.
Ukrajina je od Zapada zatražila da sankcioniše sve ruske banke. Međutim, nije poznato kada bi i koje dodatne sankcije EU mogla da usaglasi, imajući u vidu njenu zavisnost od ruskih energetskih zaliha u vrednosti od 700 miliona dolara dnevno, prema proceni nevladine organizacije "Eurointelligence".
Irska je saopštila da bi četvrtom rundom sankcija moglo da bude pogođeno više ruskih banaka, da bi ruskim brodovima bilo zabranjeno da uplovljavaju u evropske luke, a da je moguće i smanjenje uvoza čelika, aluminijuma ili uglja.